Odštampajte ovu stranicu
subota, 08 februar 2014 17:42

PROIZVODNJA SALATE NA OTVORENOM

Napisao Dusan Marinkovic
Ocenite ovaj članak
(0 glasova)

PROIZVODNJA SALATE NA OTVORENOM 

Način proizvodnje 

Salata se gaji iz rasada ili direktnom setvom semena i to kao prolećna, letnja, jesenja i ozima kultura. Proizvodnja salate može da se vrši kako na otvorenom polju, tako i u zaštićenom prostoru. Na otvorenom polju se gaji kada to temperaturni uslovi dozvole. Zahvaljujući relativno skromnim zahtevima salate prema visini temperature, na otvorenom polju se proizvodi od marta do decembra. U staklenicima i plastenicima sa grejanjem gaji se u periodu novembar – februar. Pogodna je i za gajenje u plastenicima bez grejanja u periodu januar – april ili septembar – decembar. Kombinovanjem svih načina moguće je obezbediti kontinuirano pristizanje tokom čitave godine. Mogućnost različitih načina proizvodnje salate, u prvi plan stavlja razumevanje osobenosti ovakve proizvodnje, odnosno poznavanje svih kritičnih tačaka. 

Proizvodnja na otvorenom polju 

U proizvodnji salate na otvorenom polju, razlikuje se nekoliko metoda primene agrotehničkih mera. U cilju intenziviranja njivske proizvodnje salate, osim na ravnoj površini, salata može da se gaji i na gredicama, čime se omogućava ravnomerniji rast i sazrevanje povrća. Širina gredica varira od 1,4-1,8 m, u zavisnosti od izvedbe mašine kojom se prave gredice, kao i od načina sadnje. U sistemu gajenja na gredice, točkovi traktora, priključnih mašina i kombajna idu kroz jarkove, pa se izbegava oštećenje i gaženje biljaka (Bajkin, 1994).

Za ranu proizvodnju osnovna obrada zemljišta (dubina 20–25 cm) se primenjuje u jesen, a u proleće površinska priprema zemljišta. Za jesenju i ozimu proizvodnju, uz plitku osnovnu obradu, posle ubiranja prethodnog useva, primenjuje se i površinska priprema zemljišta.

Pored različitih načina obrade zemljišta u proizvodnji salate, na otvorenom polju mogu da se primene i različiti načini navodnjavanja. Navodnjavanje se izvodi kapajućim trakama, koje mogu biti na površini ili ispod površine zemljišta. Navodnjavanje uz primenu kišenja ili potapanja je druga alternativva, koja svoj maksimalni efekat može da ostvari u primeni proizvodnje salate na gredicama. U proizvodnji salate razlikujemo tri vrste materijala koji se koriste za nastiranje (malčovanje) zemljišta: plastične folije (filmovi), malč-papir i organski materijali kao što su usitnjena slama i kompost. Opravdanost korišćenja plastične folije se ogleda u: sprečavanju razvoja korova, poboljšanju dejstva zemljišnih fumiganata na bolesti, korove i kontrolu nematoda, smanjenju isparavanja vlage iz zemljišta, sprečavanju erozije zemljišta i dobijanju čistijeg i kvalitetnijeg povrća (Everett, 1972).

Salata najbolje uspeva na srednje lakim ili srednje teškim zemljištima bogatim hranivima, neutralne do slabo kisele reakcije (do pH = 5,8). Dobro reaguje na primenu organskih đubriva, ali zbog kratke vegetacije ona je u plodoredu na drugom mestu i najčešće je prethodna, naknadna ili među-kultura. Ipak, ukoliko se vrši primena organskih đubriva, naročito živinskog stajnjaka, potrebno ga je inkorporirati i primeniti barem 4 do 6 nedelja pre sadnje. Pored toga potrebno je da stajnjak bude dobro zgoreo ili da je na neki način odrađena industrijska sterilizacija zbog pojave Rhizoctonia. Doza primene živinskog stajnjaka je oko 7 t/ha.

Primena mineralnih đubriva može da se vrši jednostavnim rasturanjem granulisanih kompleksnih mineralnih đubriva, ili može da se vrši savremenijim sistemom fertigacije. Ishrana i navodnjavanje, fertigacija, primenjuje se kod gajenja u zaštićenom prostoru i na otvorenom polju ako se usev zaliva sistemom kap po kap ili mikrorasprskivačima i na sistemu postoji odgovarajuća oprema, dozatori, za doziranje vodotopivih đubriva tokom navodnjavanja useva. Bez obzira koji način navodnjavanja je u pitanju, potrebe useva za salatom su jednake te se za formiranje 1 tone prinosa salate utroši 1,5-3 kg azota(N), 1-1,5 kg fosfora(P2O5), 4-7 kg kalijuma (K2O), kao i 1-1,5 kg kalcijuma (CaO). Količinu đubriva je potrebno prilagoditi agrohemijskoj analizi zemljišta, korigovano prema potrebama useva u hranivima. Plan đubrenja provesti tako da osnovna đubriva treba uneti uz osnovnu obradu. Naročito se preporučuje primena većih doza fosfora (60-100%) i nešto manjih doza kalijuma (30-50%) od ukupno potrebne količine. Primenom savremenijih đubriva bolje topivosti, pristupačnosti biljkama, omogućuje se prihrana sa više hranjivih elemenata, čime se ukupan efekat poboljšava. Sistemom fertigacije đubriva koja su vodotopiva doziraju se u tačno određenom momentu uz navodnjavanje i primenu preporučene koncentracije. U fertigaciji je od velike važnosti poštovanje odnosa azota i kalijuma, koji u letnjim mesecima treba da je 1-1, dok je N-K odnos u jesenjoj proizvodnji salate povećan na račun koncentracije kalijuma te je oko 1-1,3.

Kvalitetan rasad salate spremnog za rasađivanje karakteriše potpuno razvijenih 6-8 listova, nadzemne mase oko 4 grama, dobro razvijenog korenovog sistema, bez vidljivih oštećenja.                                                                                     

Sadnja se obavlja ručno ili uz pomoć specijalizovanih sadilica u zavisnosti od mogućnosti i načina pripreme mesta na kojem će biljke biti zasađene. Za sadnju rasada na malčovanim površinama mora se koristiti specijalna konstrukcija otvarača rupe, koji je najčešće u obliku kljuna. Sadnja se obavlja u redovima čija širina varira u zavisnosti od načina pripreme zemljišta. Potrebno je obezbediti sklop od 10-16 biljaka/m2. Gustina sklopa se menja u zavisnosti od mogućnosti mašine za sadnju, ali i u zavisnosti od vrste salate, sorte odnosno vremena proizvodnje.

Navodnjavanjem salate potrebno je nadomestiti nedostatak vode koji se javlja naročito u letnjim mesecima. Salata je veoma osetljiva na nedostatak, ali i na višak vode. Količina potrebne vode varira između 250 do 400 mm, u zavisnosti od ekoloških uslova.

Primena mera nege useva salate je od velike važnosti u očuvanju potencijala za prinos, pravilno zasnovanog useva. Suzbijanje korova se može obavljati ručno, ukoliko nije prethodno izvršeno nastiranje tamnim folijama, ili uz folijarnu primenu herbicida Kerb (Pronamid) u količini3 kg/ha. Kontrola pojave oboljenja u velikoj meri se vrši pravilnom agrotehnikom. Ipak, ukoliko se javi potreba za suzbijanjem bolesti i štetočina potrebno je izvršiti nekoliko tretmana odgovarajućim fungicidima na bazi bakra u slučaju plamenjače salate (Bremia lactucae), bele truleži (Sclerotinia spp), ili oboljenja koja izazivaju simptome poleganja rasada. U slučaju pojave truleži (Botrytis cinerea), tretiranje se vrši sredstvima na bazi sumpora.U proizvodnji salate na otvorenom polju u najvećoj meri su prisutne različite podgrizajuće i nadgrizajuće sovice. Naročit problem u borbi sa ovim štetočinama je njihova sposobnost da veoma brzo razvijaju mehanizme tolerantnosti na primenjivane insekticide. U nekim slučajevima, moguće su i kalamitetne pojave puževa koji svojom sluzi i izmetom smanjuju kvalitetg salate na polju.

Žetva, odnosno berba može da se izvodi ručno ili uz primenu mašine za polumehanizovanu berbu salate koja je u obliku platforme i može biti samohodna, vučena ili nošena. Primenom ovakve mašine obezbeđuje se očuvanje kvaliteta ubranih plodova. Pored ubiranja moguće je na licu mesta, odnosno na parceli izvršiti i pripremu sveže salate za tržište, pakujući je u adekvatnu mambalažu za transport i realizaciju na tržištu.

Dušan MARINKOVIĆ, M.Sc.

Poljoprivredni fakultet, Novi Sad

 

 

Pročitano 5496 puta Poslednji put izmenjeno ponedeljak, 15 februar 2016 08:10